Manastir Blagoveštenje (Kablar)


Manastir Blagoveštenje (Kablar)


Područje Ovčarko – Kablarske klisure posebnim čine manastiri, tako da nije retkost da ovaj deo nazivaju i Srpska “Sveta Gora”. Nije poznato koliko ih je nekad bilo, ali danas ih ima deset. Na levoj strani Zapadne Morave, pod Kablarom su: Blagoveštenje, Ilinje, Jovanje, Nikolje i Uspenje, a pod Ovčarom su: Vavedenje, Vaznesenje, Preobraženje, Sv. Trojica i Sretenje.


Manastir Blagoveštenje nalazi se iznad naselja Ovčar Banje. Jedan je od retkih manastira u Ovčarsko-Kablarskoj klisuri za koji se tačno zna kada je podignut i ko su bili ktitori, o čemu i govori natpis iznad ulaza u crkvu, gde  je napisano da je hram podignut 1601/02.
Izvesni arhitektonski elementi ukazuju da je Blagoveštenje moglo biti sazidano u vreme procvata tzv. „raške škole“, tj u XII-XIII veku. Međutim natpis iznad ulaznih vrata na zapadnom zidu crkve, u tremu, kaže da je hram podignut 1602. godine.
On glasi:
„Izvolenijem oca i pospešenijem sina i svršenijem Svetog duha sazda se sij sveti i božestveni hram Blagoveštenije presvjatija vladičice naše Bogorodice i prisno djeve Marije v vremena teška i nužna, trudom i userdijem igumana kir Nikifora s bratijami i svrši se v leto 7110“ tj 1602. godine.
Drugi zapis u crkvi na severnom zidu koji odvaja naos od priprate, obaveštva da je unutrašnjost hrama žiopisana 1632 godine.



Smatra se da je zbog svog stila i  arhitekte posle manastira Svetom Trojica, najlepši manastir u Ovčarsko-Kablarskoj klisuri. U sastavu je Eparhije žičke i ubraja se u spomenike kulture od velikog značaja.
 
 

Manastir Blagoveštenje poseduje jedan od najznačajnijih ikonostasa iz prve polovine XVII veka u srpskoj umetnosti toga doba. Crkva ovog tipa bila je jedan od retkih hramova koji su dobili tako reprezentativno ukrašen enterijer u kome je impresivni ikonostas zauzima dominantno mesto svojom izuzetno bogatom duboreznom obradom i slikanom dekoracijom.

Manastir poseduje jednu od najstarijih knjiga, Blagoveštenjsko jevanđelje, nastalo 1372. godine. Pored ove knjige ima i štampano četvorojevanđelje iz 1552. godine, iz štamparije Trajana Gundulića.

Nastojatelj manastira od 1964. do 2015. bio je Georgije Dobrosavljević.
Crkva ima osnovu u obliku krsta sa apsidom na istoku. Na zapadu uz nju je u novije vreme prislonjen jedan trem s drvenim stubovima. Kube nose luci poduhvaćeni pandantifima. Svod je obličast. Osmostrani tambur kubeta izrađen je od tesane sige. Sudeći po kubetu, moglo bi se pretpostaviti da je i ostali deo crkve od istog materijala. Izuzetak bi verovatno činio oltar za koji je Vuk zabeležio „da je nađivat“ pošto se „nekad bio odvalio i srušio donju stranu ćelija“.
Od starog ikonostasa je ostala sačuvana prestolna ikona sa Hristom iz vremena osnivanja. Manastir je poznat po prepisivačkoj školi.

Ecogavra                                                                                                    Ecocentar

Коментари

Популарни постови са овог блога

KRUŠKA OSKORUŠA

Jerinin grad - Mučanj - Katići

Crkva svetog Ilije na Gradini, Arilje, Prilike, Ivanjica