Постови

Manastir Nikolja

Слика
Manastir Nikolja Zajedničko za sve manastire i crkve u „Svetoj Srpskoj gori“ je da se ne zna tačan period gradnje i ne zna se ko su njihovi ktitori. Postoje dve teorije koje govore o njihovom postanku. Monaštvo u Srbiji i deo istoričara zagovara tezu da su manastiri nastali krajem XII veka. Njihov nastanak se vezuje za izgradnju crkve Bogorodice Gradačke u centru Čačka. Tu crkvu je 1192. godine podigao Stracimir, jedan od trojice braća velikog župana Raške i začetnika vladarske dinastije Nemanjića, najmlađeg sina vlastelina Zavide, Stefana Nemanje, i to je jedan od pet kraljevskih hramova u Nemanjićkoj srednjovekovnoj Srbiji. Drugi deo istoričara zagovara tezu da su ovi manastiri nastali dva veka kasnije, u periodu posle Maričke bitke, krajem XIV veka, i da su ih gradili svetogorski monasi koji su se pod najezdom Turaka i Katalona povlačili i tražili neka nova utičišta. Jedno od tih utočišta našli su na obroncima Ovčara i Kablara. Postoji i teza koja spaja ove dve t

Manastir Blagoveštenje (Kablar)

Слика
Manastir Blagoveštenje (Kablar) Područje Ovčarko – Kablarske klisure posebnim čine manastiri, tako da nije retkost da ovaj deo nazivaju i Srpska “Sveta Gora”. Nije poznato koliko ih je nekad bilo, ali danas ih ima deset. Na levoj strani Zapadne Morave, pod Kablarom su: Blagoveštenje, Ilinje, Jovanje, Nikolje i Uspenje, a pod Ovčarom su: Vavedenje, Vaznesenje, Preobraženje, Sv. Trojica i Sretenje. Manastir Blagoveštenje nalazi se iznad naselja Ovčar Banje. Jedan je od retkih manastira u Ovčarsko-Kablarskoj klisuri za koji se tačno zna kada je podignut i ko su bili ktitori, o čemu i govori natpis iznad ulaza u crkvu, gde  je napisano da je hram podignut 1601/02. Izvesni arhitektonski elementi ukazuju da je Blagoveštenje moglo biti sazidano u vreme procvata tzv. „raške škole“, tj u XII-XIII veku. Međutim natpis iznad ulaznih vrata na zapadnom zidu crkve, u tremu, kaže da je hram podignut 1602. godine. On glasi: „Izvolenijem oca i pospešenijem sina i svršenijem Sve

NAŠ DOPRINOS OČUVANJU PRIRODE

Слика
NAŠ DOPRINOS OČUVANJU PRIRODE Možda vam se čini beznačajno, ali ako neke od ovih malih stvari radi veliki broj ljudi, životna sredina će biti puno zdravija za sve nas.  Evo nekoliko stvari koje možeš sam/a napraviti: 1. Plastične kese zameni platnenim. 2. Isključi električne uređaje kad ih ne koristiš. 3. Odaberi hemijske olovke kojima se može promijeniti uložak te se duže mogu koristiti od onih jednokratnih. 4. Uvijek zatvori vodu dok pereš zube, briješ se ili nanosiš gel za tuširanje– tako ćeš potrošiti manje vode. 5. Umesto plastičnih čaša koristi staklene. Izbjegavaj plastične tanjire, posude i pribor za jelo, a koristi one obične koji se peru. 6. Obične baterije zamijeni onima koji se pune. 7. Kad god možeš umesto papirnatih peškira koristi kuhinjske krpe. 8. Razvrstavaj otpad i odlaži ga u predviđene kontejnere (npr. one za plastiku, staklo, papir i slično). 9. Ako imaš tu mogućnost, uvijek kupuj organsku hranu koja nije tretirana hemikalijama ili

EKOLOŠKI ŽIVOT

Слика
EKOLOŠKI ŽIVOT Podržati Ekolo ški život znači podržati kulturnu revoluciju koja se dešava u celom svetu i zasniva se na ekološkom životu i održivosti. Eco centar Srbije Udruženja GAZO WATER nudi saradnju svima koji teže boljoj budućnosti u kojoj će život biti dobro I zdravo življenje, kao i onima koji žele da prihvate izazov transformacije postojećih načina I zabluda življenja, sa pozitivnim uticajem na životnu sredinu. Naše udruženje otvoreno je za sve – za one koji se već bave zdravim načinom življenja, kao i za sve koji su zainteresovani za ovu oblast. Naši članovi mogu biti obrazovne institucije, državne organizacije, profesionalna udruženja, građevinske kompanije, finansijske ustanove, proizvođači opreme, investitori, itd. Takođe, mogu nam se pridružiti i zainteresovani pojedinci različitih profesionalnih orijentacija; svi oni koji žele da podrže ili neposredno da doprinesu ciljevima udruženja. Svi članovi Saveta ydravog života Srbije obezbediće sebi ulog

Manastir Bogovađa - ECO KARAVAN

Слика
Manastir Bogovađa Bogovađa se pominje kao aktivan manastir još u prvoj polovini XV veka, pre propasti despotovine, mada se nezna ni ktitor ni vreme podizanja. Predanje kaže da je jedan slepac, Bogom vođen (otuda Bogovođa), došao na izvor, umio se i progledao. U znak zahvalnosti Bogu, na ovom mestu najpre je sagrađena manja crkva, a potom je nastao manastir. Vodu sa ovog izvora narod smatra lekovitim, leči mnoge bolesti, a naročito bolesti očiju. Hadji-Rubin je ozidao izvor kamenom i sproveo vodu kroz cevi te je po njemu ta česma i nazvana. Nalazi se ispod manastira, danas u krugu vojne kasarne. Manastir Bogovađa nalazi se blizu Mionice, nedaleko od Valjeva. Predanje kaže da je slepi Grgur Branković ( sin despota Đurđa Brankovića ) koga su turci oslepili, nakon što se zamonašio došao je u manastir Bogovađu i živeo u njemu do svoje smrti 16. oktobra 1458. godine, kao monah Gerasim. u Dabinom Jevanđelju koje je sačuvano u Bogovađi, nalazi se zapis Hadži Ruvima