Постови

Приказују се постови за фебруар, 2016

NOVO SVETSKO CUDO USKORO

Слика
U Dubaiju grade zgradu piramidu za milion ljudi! | Autor Zanimljivosti dana                                                                                                                                                                                           Sledeća velika investicija u Dubaiju koja će uskoro početi izgradnja zgrade u obliku piramide po uzoru na piramide Maja i Egipćana.Ova neobična solarana građevina-piramida   prostiraće se  Ime ove piramide zgrade je Zigurat i dobila je ime po kulama hramova drevne Mesopotamije koje su imale terasastu piramidalnu strukturu.Zgrada bi trebalo da bude otvorena početkom oktobra ove 2013 godine, a biće od karbon-neutralne strukture. Ziggurat će biti zelena, koristiće solarnu energiju,vetar,i moći će da funkcioniše u potpunosti bez dodatnih izvora napajanja rečeno je iz kompanije koja je zadužena za izgradnju ove revolucionarne građevine. Biće i javnim prevozom dobro povezana sa ostatkom Dubaija. Za grad Duba

PAR IDEJA ZA DVORISTA

Слика
IDEJE ZA UREDJENJE DVORISTA Ostalo vam je blokova i cigli ZA SADNJU ORGANSKOG POVRCA U DVORISTU DEO OGRADE OD MATERIJALA KOJI JE OTPAO KOD LEPLJENJA KERAMICKIH PLOCICA MOZETE UKRASITI BLOKOVE I CIGLE ECO CENTAR Prilicki kiseljak

KRUŠKA

Слика
KRU Š KA Pyrus communis L. Kruška je rod drvenastih biljaka iz familije Rosaceae, čiji se istoimeni plodovi koriste u ishrani ljudi. Vrste ovog roda rastu u umerenim predelima Evrope, Azije i Afrike. Drveće je srednje visine (10-17m), uglavnom listopadno, sa prostim i naizmenično raspoređenim listovima (dužine 2-12sm). Plod je specijalan oblik bobice — pomum, sa jednoslojnim (kod vrsta iz Sect. Pyrus) ili višeslojnim epidermisom (kod vrsta u Sect. Pashia) i često brojnim sklereidima (kamenim ćelijama). Taksonomski, rod se deli u dve pomenute sekcije. Poreklo: Za one koje to zanima, latinsko ime kruške je Pyrus communis.Ova voćka ima zanimljivu istoriju: poreklom je iz zapadne Azije. U ovim se krajevima za krušku zna već tri hiljade godina. Ima pretpostavki da se za nju znalo čak i mnogo ranije od toga, još u kameno doba. Kakvo god da joj je tačno poreklo, sigurno je da se sastav kruške dosta promenio kroz vreme. Sve do 18. veka, njihova unutrašnjost nije bila tako sočna

KRUŠKA OSKORUŠA

Слика
KRUŠKA OSKORUŠA Ko je probao oskoruše sa grane, krupne i zeleno-crvene, pre njihove zrelosti, taj zna šta je otporost. Oni drugi, spoznali su slast strpljenja, spoznali su slast pravog trenutka. Znate li, da zrela oskoruša uvek sama padne na zemlju? Žuta i mala, mnogo manja od one zelene i nezrele, jer slast je uvek lepša od oporosti, pa valjda zato zauzima i manji prostor. Nema potrebe da skačemo i savijamo oskorušine grane da uberemo slasne plodove! Oskoruša je u prirodi 15-30 m visoko drvo široke, okruglasto jajaste krošnje. Raste sporo (osim u mladosti), a doživi starost 200-500 godina.                    Legende o Oskoruši Kelti su verovali da će ovo drvo reći tajne čoveku koji želi slušati i nazivali su je ‘drvetom koje šapće’. Kad se plod oskoruše razreže na dva ista dela, dobije se unutrašnjost u obliku pentagrama i stoga se verovalo da treba nositi grančicu oskoruše zbog zaštite od zlih sila. Irska legenda kaže da je prva žena na svetu stvorena od oskor

EKO-ETNO-TURIZAM

Слика
      SEOSKI TURIZA šansa PRILIĆKOG OKRUŽENJA JEDAN OD PROIZVODA EKO TURIZAM Ekoturizam treba: da privuče turiste u prirodna okruženja koja su jedinstvena, ali i pristupačna, da se organizuje s ciljem očuvanja prirode kroz edukaciju, da dovede do promene stavova lokalnog stanovništva i uprava, da obezbedi zapošljavanje i pruži preduzetničke prilike lokalnom stanovništvu.  Principi ekoturizma Zasnovan na prirodi (zavisi od prirodnog ambijenta, ali se može odnositi i na kulturne odlike; zaštita prirodne sredine je ključna za njegov razvoj); Ekološki održiv (svi njegovi oblici treba da budu ekološki održivi, iako to u praksi varira od slučaja do slučaja); Environmentalno poučan (edukacija o prirodnoj sredini i interpretacija su ključne odlike ekoturizma; turisti takvu vrstu poduke i očekuju); Lokalno koristan (ekoturizam treba da uključi lokalnu zajednicu na korist i zajednice i ambijenta, kao i da poboljša kvalitet turističkog doživljaja); Doživljaj

NAPRAVI U DOMAĆINSTVU ORGANSKU ZAŠTITU BILJA

Слика
SREDSTVA (PREPARATI) ZA ZAŠTITU BILJAKA KOJI SE MOGU SPREMITI U DOMAĆINSTVU Sapunska emulzija Zapravo je sapunica mekog kalijumovog sapuna. U 10 l vruđe vode rastopiti 1 kg kalijumovog sapuna i tome se doda 90 l čiste vode. Odlično sredstvo protiv lisnih vaši. Ne koristiti u koncentraciji  jačoj od 1% jer nema jače delovanje a može izazvati palež lista pogotovu ako su temperature visoke. IZ ISKUSTVA: u vođarstvu najbolje upotrebljavaƟ aprilu i maju jer mora se ostaviti vremena da ga kisa i rosa isperu sa plodova. Sredstvo je odlično sa lisne vaši a uništava čak i breskvinu zelenu vaš. Duvanski rastvor Stabilan rastvor – 5 kg duvanskih otpadaka – koji se mogu kupiti u fabrici za preradu duvana ili kod poljoprivrednika koji sade duvan, prelije se sa 100 l vruđe vode i ostave se 10 dana da se rastvori. Procedi se kroz gusto sito i prska se proti v lisnih vaši, gusenica, minera. IZ ISKUSTVA: duvanski rastvor je najbolje upotrebljavati  sa sapunskim rastvorom, a samu

KROMPIR

Слика
KROMPIR Krompir se smatra neutralnom namirnicom koja se lako vari i od koje mogu da se spremaju i slana i slatka jela. Kuvani krompir se jede uz svako povrće, pečenje, meso...  Po lekovitosti sastojaka krompir se ubraja u red najvažnijih prehrambenih proizvoda. Pokazao se delotvornim u održavanju opšteg zdravlja organizma koje podrazumeva i dobru kondiciju. Dokazano je da sadrži i kukoamine, prirodne sastojke koji snižavaju krvni pritisak. Ovih sastojaka ima više u kuvanom nego u pečenom krompiru. Takođe, pomaže kod reume i akutnog artritisa, upale pluća, akutnog bronhitisa, odstranjuje glavobolju i visoku temperaturu. Kriške krompira sprečavaju izbijanje plika usled opekotina, a žvakanje sirovog krompira otklanja mučninu u trudnoći. Jedino se ne preporučuje dijabetičarima. Zbog svih prednosti koje poseduje, krompir se uzgaja širom planete i posle kukuruza, pšenice i pirinča, najrasprostranjenija je namirnica. U svetu postoji 1400 vrsta krompira, ali se u ishrani koristi “s